Nakon što je vladi u Sofiji na koncu ipak uspjelo da bilateralni spor oko povijesnih pitanja sa susjednom Sjevernom Makedonijom postane sastavni dio pregovaračkog procesa o pristupu Europskoj uniji (EU), i u drugim zemljama otvorena je debata o „kopiranju” bugarskog modela s ciljem ostvarivanja vlastitih interesa.
Dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u tom kontekstu izričito spominje najmlađu članicu Unije – Republiku Hrvatski.
U pamfletu njemačkog dnevnog lista spominje se moguća blokada BiH, Srbije i Crne Gore.
FAZ se referira na dokument Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kojem se prezentiraju mogući instrumenti za zaštitu hrvatskih interesa – a to je cijeli niz mogućnosti blokade susjednih država. U slučaju BiH se spominje provođenje ustavne reforme, odnosno nužnosti da tamošnji Hrvati dobiju svoj entitet „sa svim pravima” koja iz toga proizlaze.
Ili zahtjev da vlada u Sarajevu konačno prizna da su Hrvati i Hrvatska odigrali važnu ulogu u obrani BiH od srpske agresije, te zahtjev upućen bh. vlastima da prestanu neopravdano optuživati Hrvata za „navodno počinjene” ratne zločine.
„Najduža lista zahtjeva usmjerena je, i to nije nikakvo iznenađenje, prema Srbiji”, piše FAZ. Beograd tako mora, smatra HAZU, prestati širiti neprijateljstvo prema Hrvatima ili konačno prestati sa širenjem „mita o Jasenovcu”, odnosno „o najvećem koncentracijskom logoru takozvane Nezavisne Države Hrvatske, Hitlerovog junior partnera na Balkanu između 1941. i 1945., u kojem je po ozbiljnim procjenama ubijeno oko 70 tisuća Srba, Židova, Roma te hrvatskih komunista”.
Osim toga HAZU, kako prenosi frankfurtski dnevnik, neizravno preporučuje vladi u Zagrebu da neravnopravni odnos snaga u okviru pregovora Srbije s EU-om koristi kako bi „progurala” i „politički korektnu” procjenu uloge kardinala Alojzija Stepinca. Osim toga Srbija bi po mišljenju HAZU-a morala priznati agresiju protiv Hrvatske u 90-im godinama, primarno u vidu plaćanja štete koja je nastala u srpskom napadu, piše FAZ.
Neki od tih zahtjeva se čine itekako opravdanima, smatra njemački list. Ali dodaje da je katalog HAZU-a problematičan zbog načelnog stava koji se skriva iza njega: „Ne radi se o otvorenoj debati o povijesnim temama, koja otvara prostor i za međutonove i siva područja, već o pokušaju da se propiše određena „povijesna istina” kao jedina ispravna i obvezujuća”, piše FAZ, a prenosi Deutsche Welle.
Nismo do sada vidjeli da su u bilo kojem slučaju postojale dvije istine pa ne znamo što FAZ vidi sporno u hrvatskim zahtjevima i kakva je to “politički korektna procjena Stepinčeve uloge. No njemačka politika posljednjih godina i ovako nije naklonjena Hrvatskoj pa u tom kontekstu treba tumačiti i novinarske pamflete “uglednih” medija…