U austrijskoj saveznoj državi Vorarlberg roditelji srednjoškolaca su uznemireni. Zasigurno se pitate zašto? Zato što su njihova djeca morala prisustvovati, umjesto misi zahvalnici u katoličkoj crkvi, zahvalnoj molitvi (namazu) i hutbi (propovijedi) za kraj školske godine u lokalnoj džamiji. I to se potiče u školi koja ne pripada islamskoj zajednici!
Jedna zabrinuta majka obratila se prije održavanja zahvalne molitve uredništvu portala Unzensuriert:
„Zamislite ovo! Moj 15-godišnji sin pohađa politehničku školu u Bludenzu. U zadnjem tjednu škole tradicionalno se održava vjerska služba kao oblik zahvale za školsku godinu, što je sasvim u redu, ali bogoslužje, ili što god već treba biti, održava se u lokalnoj džamiji. Nemam ništa protiv međureligijskog dijaloga, ali po meni to ide predaleko u kršćansko-socijalnoj državi“.
Ravnateljice politehničke škole je za portal Unzensuriert potvrdila da je točna izjava majke o održavanju molitve za kraj školske godine u džamiji. U razgovoru s novinarom portala spomenula je da je na početku školske godine bilo misno slavlje u katoličkoj crkvi, a tada je imam bio gost na bogoslužju. Poslije bogoslužja se imam, prema riječima ravnateljice, dogovorio sa svećenikom da vjerska služba za kraj školske godine bude u jedinoj džamiji u Bludenzu. Ravnateljica tvrdi da su učenici ovu promjenu prihvatili kao nešto pozitivno. Očigledno ravnateljica ne shvaća da ovakva inicijativa ima za cilj promijeniti vjersko-kulturni identitet Austrije.
A što je s roditeljima? Dio roditelja ne razumije zašto bi se njihova djeca katoličke vjeroispovijesti trebala moliti u džamiji, čak i ako je imam bio na katoličkom bogoslužju na početku školske godine. Zahvalna molitva za kraj školske godine održana je, unatoč prosvjedu roditelja, 6. srpnja u džamiji u Bludenzu.
Zanimljivo je spomenuti da ravnateljica novinaru portala Unzensuriert nije htjela otkriti koliki je udio učenika islamske vjeroispovijesti u njenoj školi. Ipak, državna statistika iz 2021. godine za saveznu državu Vorarlberg pokazuje da muslimani čine čak 12,2 posto stanovništva, a da se katolicima izjašnjava još uvijek većina stanovništva – čak 68,3 posto.