Katolička visoka škola zabranila je svećeniku i profesoru teologije da predaje nakon što je odbio povući svoju obranu tradicionalnoga nauka.
Službena novinska agencija Austrijske biskupske konferencije objavila je 4. rujna da se otac Edmund Waldstein ne će vratiti na svoje nastavničko mjesto na Filozofsko-teološkoj visokoj školi Benedikta XVI. u opatiji Heiligenkreuz u Austriji, barem do isteka mandata rektora Wolfganga Klausnitzera. Neposredni razlog za tu odluku povezan je s njegovim zagovaranjem katoličkoga „integralizma“, posebno s objavom na blogu u kojoj je branio smrtnu kaznu za krivovjerce.
Katolička publikacija The Josias, čiji je Waldstein suosnivač, integralizam je definirala kao:
„Tradiciju mišljenja koja, odbacujući liberalno odvajanje politike od brige za konačnu svrhu ljudskoga života, drži da politička vlast mora čovjeka usmjeravati prema njegovu konačnom cilju. Budući da čovjek ima i vremeniti i vječni cilj, integralizam drži da njime upravljaju dvije vlasti: vremenita i duhovna. A budući da je čovjekov vremeniti cilj podređen njegovu vječnom cilju, vremenita vlast mora biti podređena duhovnoj.“
„Pater Edmund Waldstein razapinje se zbog obrane odobrenja pape Lava X. za progon krivovjerja. Ali ako su njegovi poglavari i kritičari protiv progona krivovjerja, trebali bi a) ostaviti ga na miru i b) pozvati na dekriminalizaciju nijekanja holokausta (to govorim kao rođak Achillea Audettea). U protivnome, vlastiti postupci i riječi razotkrivaju ih kao licemjerne progonitelje krivovjerja“, rekao je tradicionalni katolički pisac Charles Coulombe.
„Kleveta protiv dobroga čovjeka i svetoga svećenika. Ono što pater Edmund Waldstein brani jednostavno je tradicionalni nauk za koji Drugi vatikanski sabor izričito kaže da ga ‘ostavlja netaknutim’. Ono što njegovi progonitelji pokušavaju zaštititi od kritike njihova je osobna teologija, a ne katolički nauk“, izjavio je filozof i pisac Edward Feser.
Waldstein je austrijski cistercitski redovnik i moralni teolog. Njegovi roditelji, Susan i Michael Waldstein, bili su teolozi laici koji su blisko surađivali s papama Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. Njegov otac Michael bio je, među ostalim, dio skupine teologa koja se povremeno sastajala s kardinalom Josephom Ratzingerom dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, barem do njegova izbora za papu Benedikta XVI.
Pozdravljajući Waldsteinovo udaljavanje, profesorica iz Innsbrucka Michaela Quast-Neulinger izjavila je: „Integralistička stajališta jasno proturječe katoličkomu nauku i pravnomu okviru demokratske ustavne države.“ Dodala je da je Waldstein dio velike mreže američkih i europskih integralističkih teologa koji predstavljaju „opasnost za demokraciju i Crkvu“.
Quast-Neulinger također se pozvala na nedavno odbacivanje onoga što je opisala kao „integralističko shvaćanje politike i općega dobra“ u dokumentu pape Lava XIV. Magnifica Humanitas.
Rektor Heiligenkreuza Klausnitzer zatražio je od Waldsteina znanstveno obrazloženje njegova stajališta. Prema rektorovim riječima, Waldstein nije povukao svoje tvrdnje, već ih je nastojao obraniti pozivajući se na povijest katoličke teologije.
„Teološku metodologiju kojom se pritom poslužio ne bih prihvatio ni od studenta prvoga semestra“, rekao je Klausnitzer za Kirche und Leben, govoreći o onome što je opisao kao Waldsteinove „neizrecive izjave“, osobito one „o ubijanju krivovjeraca“.
Dietmar Winkler, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Salzburgu, također je pozdravio Waldsteinovo udaljavanje. Winkler se pozvao na nedavnu deklaraciju koju su zajednički objavili katolički teološki fakulteti i pedagoške visoke škole u Austriji, a kojom su se javno usprotivili onomu što su opisali kao „desničarske tendencije“ i u društvu i u Crkvi.
U toj su deklaraciji posebno osuđene takozvane „kršćansko-nacionalističke struje“, uključujući tzv. „neointegralizam“ povezan s Waldsteinom. Ustanove su ustvrdile da se takvi pokreti koriste vjerskim nazivljem, kršćanskim simbolima i kršćanskim predodžbama o Bogu u političke svrhe „kako bi legitimirali antidemokratske, antifeminističke i isključujuće ideologije“. Teološki fakulteti i visoke škole stoga su također izrazili protivljenje „svakomu obliku diskriminacije, antifeminizma, antisemitizma i neprijateljstva prema islamu“.
„Žalosno je gledati kako se ti austrijski teolozi odvajaju od Crkve niječući dužnosti ljudskih društava prema pravoj religiji, kako ih je definirao Pio IX., a ponovio Drugi vatikanski sabor“, rekao je o potpori Waldsteinovu udaljavanju o. Thomas Crean, suautor knjige Integralism: A Manual of Political Philosophy s dr. Alanom Fimisterom.
Waldsteinovo udaljavanje iz nastave ipak ne znači i oduzimanje njegova akademskoga naslova. Klausnitzer je za Kirche und Leben rekao da nema ovlasti oduzeti Waldsteinu pravo na nastavnički naslov. Takvu bi odluku morao donijeti akademski Senat visoke škole, koji bi se trebao ponovno sastati tijekom zimskoga semestra.
Opatija Heiligenkreuz odobrila je Waldsteinu dopust kako bi u Rimu nastavio doktorski studij filozofije.
Prema tradicionalnome katoličkom nauku, doista je ispravno – barem načelno – tvrditi da krivovjerci zaslužuju smrtnu kaznu. Taj nauk nije tek povijesna zanimljivost, već doktrinarno stajalište koje su zastupali istaknuti teolozi poput sv. Tome Akvinskoga, koji je tvrdio da tvrdokorno krivovjerje razara jedinstvo vjere te stoga zaslužuje najtežu vremenitu kaznu.
Štoviše, tu je tvrdnju autor članka predstavio kao nepogrješivo naučavanu od pape Lava X., koji je u svojoj buli protiv teoloških zabluda Martina Luthera iz 1520. osudio više tvrdnji, među njima i onu da bi bilo „protivno Duhu Svetomu spaljivati krivovjerce“ (br. 33). Autor navodi da je Lav X. time ponovno potvrdio trajno načelo prema kojemu Crkva, nastojeći uvijek oko obraćenja grješnika, priznaje legitimnost građanske vlasti u kažnjavanju onih koji javno i ustrajno potkopavaju vjeru.