Božićne jaslice i drugi blagdanski simboli povezani s kršćanstvom već su više od desetljeća predmet pravnih i političkih sporova u Francuskoj, ponajprije zbog rigidnog tumačenja načela laičnosti. Svake godine, kako se Božić približava, gradonačelnici brojnih gradova suočavaju se sa sve većim ograničenjima, primjerice oko postavljanja jaslica u javnim prostorima.
Već se i sam pojam „Božić“, kao i njegovo vjersko značenje, sve češće dovodi u pitanje. Čak su i „previše religiozne“ čestitke lokalnih vlasti predmet oštrih kritika. U biti, borba za očuvanje vjerskih konotacija blagdanskog uređenja javnih institucija i mogućnosti postavljanja jaslica predstavlja širu borbu za očuvanje europske civilizacije i njezinih temelja.
Iako su propisi dopuštali – i još uvijek dopuštaju – postavljanje takvih instalacija u gradskim vijećnicama, pritisci na promjenu tumačenja načela laičnosti dovode do toga da se čelnici gradova sve više boje postavljanja božićnih jaslica.
Zakon o razdvajanju države i Crkve iz 1905. godine, koji ove godine obilježava 120. obljetnicu, postavio je temelje francuske sekularnosti. Od tada su se pojavili brojni pokušaji novih interpretacija tog zakona. U presudi od 9. studenoga 2016. francusko Državno vijeće protumačilo je zakon na način da dopušta postavljanje božićnih jaslica u javnim zgradama, pod uvjetom da imaju „tradicionalni karakter“, da ne služe „obraćanju“ građana (prozelitizmu) i da su privremenog karaktera.
Takvo tumačenje, međutim, ostavlja velik prostor za proizvoljnost, pa sudske presude često nisu ujednačene. Gradonačelnicima je iznimno teško na sudu dokazati primat „kulturnog karaktera“ jaslica nad njihovim „vjerskim karakterom“ ili dokazati njihovu „tradicionalnost“. Istodobno traju pritisci radikalnih laicista koji zagovaraju suženu, ideološku interpretaciju zakona, a pritom imaju i određenu medijsku potporu. Tako je nedavno Ruth Elkrief, utjecajna politička novinarka, s velikim uvjerenjem u televizijskom programu izjavila kako su „jaslice u gradskim vijećnicama ilegalne“ – u svim slučajevima.
Unatoč tome, mnogi gradonačelnici ne daju se zastrašiti, a ponekad posežu i za dosjetkama dostojnima književnog lika Zaglobe. Gradonačelnik Béziersa, Robert Ménard, jedanaestu godinu zaredom postavio je jaslice ispred gradske vijećnice, iako je zbog toga već osam puta bio osuđivan na sudu. Lijevo orijentirana Liga za ljudska prava organizirala je čak i prosvjed ispred vijećnice, na kojem se pojavilo tek stotinjak sudionika. Ove godine njihova je prijava u žalbenom postupku odbačena presudom od 4. prosinca, pa su jaslice u Béziersu ostale.
Prošle je godine upravni sud naložio gradonačelniku Beaucairea, Nelsonu Chandonu, uklanjanje jaslica iz predvorja gradske vijećnice. Gradonačelnik je tada naredio da se jaslice premjeste nekoliko metara dalje – ne u predvorje, nego u recepciju vijećnice. Manevar je uspio.
Rasprava o laičnosti u božićnom razdoblju pritom sve više jača. Radikalni laicisti idu toliko daleko da žele izbrisati sam naziv „Božić“ iz kalendara blagdana. Pozivaju se pritom na interni „komunikacijski vodič EU“ iz 2021. godine, nastao u krugu Europske komisije, koji potiče uporabu „inkluzivnog jezika“ u službenoj komunikaciji. Među pojmovima koje bi, prema tom dokumentu, trebalo izbjegavati našao se i izraz „Božić“. Taj je vodič tada izazvao snažne kontroverze te je odlučeno da će biti revidiran.
U Francuskoj se, međutim, takve ideje rado prihvaćaju.
Gradonačelnik pariškog predgrađa Asnièresa tužen je zbog izjave u uvodniku lokalnih novina iz prosinca 2023., u kojoj je napisao da je važno ne zaboraviti kako je „Božić prije svega blagdan rođenja Isusa Krista“. Upravni sud presudio je u njegovu korist, ocijenivši da je tekst „napisan u obliku novogodišnje čestitke te da Božić prikazuje na činjeničan i povijesni način“. Ipak, sama činjenica da se netko mora pred sudom opravdavati zbog očite definicije kršćanskog blagdana pokazuje razinu apsurda u francuskom shvaćanju i reinterpretaciji laičnosti.
U tom je kontekstu senator Stéphane Ravier iz regije Bouches-du-Rhône u prosincu ove godine podnio prijedlog izmjena zakona iz 1905., s ciljem „zaštite božićnih tradicija“. Prijedlog bi trebao osigurati pravnu sigurnost vijećnicima i gradonačelnicima koji odluče postaviti jaslice u vijećnicama, uputiti čestitke „Sretan Božić“, umjesto neutralnih formulacija poput „blagdani na kraju godine“, ili postaviti božićna drvca na javnim trgovima.
Constance Avenel iz ECLJ-a u tjedniku Valeurs pita se „dokle će ići ta laička križarska kampanja koja nastoji pogaziti 1500 godina povijesti i tradicije“. Dodaje kako se Francuska „suočava s ideologijom koja, u ime neutralnosti, želi ubiti Božić i zanemariti kršćanske temelje naše civilizacije“.
Slične se pojave bilježe i u drugim zemljama. Primjerice, u Belgiji su jaslice na bruxellelskom Grand Placeu postale simbol tzv. „ispravne neutralnosti“, jer je njihova inscenacija izbrisala svu vjersku simboliku Božića. Umjesto tradicionalnih figurica, u jaslicama se nalaze bezimene krpene lutke. Neki smatraju da to nije slučajno te podsjećaju da je u francuskom Roubaixu 2022. izbila afera kada su pojedine trgovine prodavale lutke bez crta lica, kako bi se prilagodile radikalnim interpretacijama islama koje zabranjuju prikazivanje ljudskog lika.
Je li Bruxelles krenuo istim putem? Autorica jaslica, Victoria-Maria Geyer, objašnjavala je da joj je cilj bio stvoriti „inkluzivne jaslice“. No, taj se koncept može promatrati i kao svojevrsna novost – „jaslice u skladu sa šerijatom“.
Borba protiv „Božića“ ujedno je i ilustracija rastuće kristijanofobije. U Francuskoj se bilježi porast antikršćanskih incidenata, koji su u 2025. godini porasli za 13 posto. Radikalni laicisti u tome imaju svoju ulogu. Ipak, to ne mijenja činjenicu da je kršćanstvo povijesna religija gotovo svih europskih naroda, a oni koji ga pokušavaju izbrisati, zapravo sijeku granu na kojoj sami sjede.