Sabor Republike Hrvatske bit će raspušten 14. ožujka što znači da nas najkasnije 60 dana od tada očekuju izbori za Hrvatski sabor.
HDZ je već mjesecima u kampanji. Imenovanje Ivana Anušića ministrom obrane, donošenje Zakona o hrvatskom jeziku kao i imenovanje Ivana Turudića za Glavnoga državnog odvjetnika u funkciji su jačanja HDZ-ove pozicije na desnom političkom spektru. Tu su i povećanja plaća u javnim i državnim službama, veće mirovine, najavljeni paketi pomoći… Sredstva prikupljena visokim stopama inflacije sada se distribuiraju vješto tempirano pred izbore.
U HDZ-u su zaključili da je za HDZ dobro da što prije izađe na izbore dok su još svježi efekti predizbornih darivanja. Osim toga, nije isključeno da interne ankete govore o padu potpore stranci. Na prvi pogled afere mnogo ne dotiču HDZ, no ponekad je potreban jedan potez da pokrene čitavu lavinu.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je da se Plenković uplašio građana i da zato ranije raspisuje izbore. No teško da se je HDZ uplašio jedva 5 000 ekstremnih ljevičara na Trgu sv. marka. Prije će biti da interne ankete pokazuju rast desnih političkih opcija koje ulaze u HDZ-ov politički spektar. Taj bi se rast mogao nastaviti pa su izbori poželjni što prije.
Održavanje izbora za Hrvatski sabor prije europskih zapravo je logičan potez. Na europarlamentarnim izborima, gdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, HDZ najlošije prolazi. Na tim se izborima dijeli najmanje sinekura pa je i biračka klijentelistička mašinerija najmanje zainteresirana za glasovanje.
Nakon idućih izbora matematika bi mogla biti drugačija nego 2020. kad je bila korona-kriza.
HDZ računa na dobar rezultat, suradnju s manjinama (poslijeizborna koalicija s Pupovcem vrlo je jasno najavljena!), ali i na moguću suradnju s nekima od liberalnih opcija koje bi mogle dobiti nekoliko mandata. One su redoviti priljepci HDZ-a, a vjerojatno se računa i na moguće pobjegulje, tj. žetončiće. No nije sigurno da će te kombinacije osigurati većinu.
Bila bi više nego zanimljiva situacija kad bi Domovinski pokret dobio toliki broj mandata da HDZ bez njihove potpore ne bi mogao sastaviti vlast. DP ne želi SDSS u vlasti, a Plenkoviću je sudjelovanje te stranke u vlasti neupitno. Ostanak na vlasti bez SDSS-a ili odlazak u oporbu. To bi tada bile dvije moguće opcije.
Trebamo jaku suverenističku vlast
Najgori scenarij po Hrvatsku predstavljao bi dolazak na vlast lijeve političke opcije koja i dalje baštini komunističko naslijeđe i revolucionarne impulse, a sada je pojačana soroševskim zelenim fundamentalistima čije su politike uništile baš svaki grad gdje su ove opcije došle na vlast. Dolazak bivših komunista na vlast 2000. predstavljao je pravu katastrofu po hrvatsku državu i hrvatski narod, a slično smo vidjeli i 2011 godine.
Na žalost, mnogi su Hrvati već glasovali. To su oni koji su od 2020. do 2024. glasovali nogama i napustili Hrvatsku. Ako gledamo od 2011. do danas to je gotovo pola milijuna ljudi. Nastavak dosadašnjih politika jamči kontinuitet iseljavanja.
Ovih pola milijuna iseljenih su bilanca SDP-ove i HDZ-ove vladavine. Nikakve priče o ekonomskim uspjesima ne mogu zamagliti činjenicu da je pola milijuna ljudi pobjeglo iz države. A sada se najavljuje toliko stranih radnika do 2030. To je neoprostivi zločin. Perverzija je slušati o tome da imamo nikada manje nezaposlenih, kad su upravo ti ljudi otišli iz države.
Ipak, uvijek može i gore. Potencijalni dolazak ljevice na vlast značio bi zadnji lijes u čavao hrvatske države. Pri dolasku na vlast 2000. ljevici je asistirao HSLS koji je odigrao ulogu korisne budale. Nadamo se da nakon dolazećih izbora ne ćemo gledati sličan scenarij sada s drugim akterima u ulozi.
Hrvatska treba jaku suverenističku vlast koja će se primarno voditi zaštitom hrvatskih interesa. Hrvatska treba biti na prvome mjestu, a sve drugo pa i EU mogu biti samo sredstva kojima se pritom možemo poslužiti.
U mnogim državama EU-a čvrsta desna opcija postala je dio vlasti. Nadamo se da ćemo taj scenarij gledati i Hrvatskoj. I to već nakon idućih izbora. Vremena za gubljenje jednostavno više nema.