U hrvatskoj pravosudnoj i društvenoj praksi donedavno je vrijedilo nepisano pravilo: ako je meta napada Katolička Crkva i njezini vjernici, sve je dopušteno. Satira, vulgarnosti, pa i otvoreno ponižavanje, prolazili su pod krinkom slobode govora. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2025. označava prekretnicu – sud je, po prvi put na tako visokoj instanci, izričito utvrdio da se i vjernici katoličke vjeroispovijedi imaju pravo zaštititi od diskriminacijskog uznemiravanja.

Predmet spora: nekrofilske orgije i „dobrodržeći leševi“

Spor su pokrenule udruge U ime obitelji, Udruga za promicanje obiteljskih vrijednosti – blaženi Alojzije Stepinac, Vigilare, Studentski katolički centar Palma i Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika nakon što su na portalu Index.hr 2016. objavljena dva članka. Hrvoje Marjanović je u tekstu naslovljenom „Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u“ vjernike koji su sudjelovali u štovanju sv. Leopolda Mandića nazvao „nekrofilima“, njihovu pobožnost „umobolnom“, a relikvije sveca „putujućim lešem“. Usporedio je katolike sa životinjama i njihovo štovanje s mačjim nagonima. U drugom članku, autora Vojislava Mazzocca, retorika je bila nešto blaža, ali također podrugljiva.

Vrhovni sud potvrdio je zaključke nižestupanjskog suda da je Marjanovićev članak – i sam portal Index, kao nakladnik – počinio diskriminacijsko uznemiravanje katolika. U odnosu na Mazzocca sud je ipak ocijenio da nema dostatnih elemenata diskriminacije te je taj dio tužbenog zahtjeva odbijen.

Sloboda izražavanja nije apsolutna

Sud je podsjetio na praksu Europskog suda za ljudska prava: sloboda izražavanja obuhvaća i ideje koje šokiraju ili uznemiruju, no ona nije apsolutna. Kada prelazi u govor koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo i stvara neprijateljsko okruženje za skupinu ljudi – u ovom slučaju katolike – tada država ima pravo i obvezu ograničiti takvo izražavanje.

U konkretnom slučaju Vrhovni sud ocijenio je da sporne objave ne doprinose javnoj raspravi, već predstavljaju napad na dostojanstvo vjernika. „Riječ je o skupini društva koja je mirno u javnosti iskazivala svoja vjerska uvjerenja, a sadržaj objavljenih informacija su vrijednosni sudovi bez dostatne činjenične osnove. Kao takvi predstavljaju napad na dostojanstvo vjernika s ponižavajućim posljedicama u okolini“, stoji u presudi.

Posljedice: zabrana, uklanjanje i objava presude

Vrhovni sud naložio je uklanjanje spornih tekstova s Indexa (osim Mazzoccova), zabranu daljnjih objava kojima bi se diskriminirali katolici, te objavu presude na portalu Index.hr. Zahtjev za objavom presude u Jutarnjem listu odbijen je, jer taj list nije bio stranka u postupku.

Sud je naglasio da svrha objave nije samo deklarativna, nego i preventivna: upozoriti javnost i sam medij da je riječ o povredi prava te osigurati da se takvo ponašanje ne ponavlja.

Balansiranje prava: dostojanstvo vjernika protiv medijske vulgarnosti

Ono što ovu presudu čini povijesnom jest činjenica da se po prvi put na najvišoj sudskoj razini jasno progovorilo o granicama „slobode medija“ u odnosu na vjerske slobode i dostojanstvo vjernika. Vrhovni sud proveo je test razmjernosti: je li ograničavanje slobode izražavanja nužno u demokratskom društvu? Zaključak: jest, jer je cilj zaštita ljudskog dostojanstva, a uvredljivi članci nisu imali nikakav doprinos javnom interesu.

Drugim riječima – nije riječ o satiri, niti o legitimnoj kritici Crkve kao institucije, nego o brutalnom vrijeđanju ljudi zbog njihove vjere. Time je povučen jasan razgraničnik između kritike i govora mržnje.

Šira društvena dimenzija

Ova presuda prelazi granice pojedinačnog slučaja. Ona zadire u samu srž hrvatskog kulturnog rata: dok se u javnosti sustavno širi narativ o „opasnosti od klerikalizacije“, zapravo se već desetljećima tolerira otvorena diskriminacija katolika. Index je u tom smislu bio predvodnik, često objavljujući tekstove koji vjernike tretiraju kao primitivce, zaostale ili „opasne“. Takva praksa od sada ima pravnu granicu.

Presuda također pokazuje da i u Hrvatskoj postoje instrumenti zaštite vjernika, pod uvjetom da se netko usudi pokrenuti postupak. Udruge koje su tužile Index ovim su sporom postigle ono što država i institucije sustavno izbjegavaju – jasno reći da katolici nisu građani drugoga reda.

Presedan

Odluka Vrhovnog suda predstavlja presedan. Ona jasno poručuje da sloboda govora ne znači slobodu vrijeđanja. Katolici, kao i svaka druga skupina građana, imaju pravo na zaštitu svog dostojanstva.

Za medije to je upozorenje da se iza „satire“ i „kritike“ ne smije kriti sustavno ponižavanje. Za društvo, to je znak da se konačno počinje ispravljati civilizacijska neravnoteža u kojoj je vrijeđanje većinske vjere bilo dopušteno, pa čak i poželjno. A za vjernike – potvrda da je borba za dostojanstvo i pravdu itekako moguća, pa i na sudu.