Srijeda, 17. travnja 2024.

JESTE LI SPREMNI ZA SMRT? Grješnik će tražiti Boga na samrti, ali Ga ne će naći

VI. razmatranje. Smrt grješnika.

Dolazi tjeskoba! Tražit će mir, a mira biti ne će! Dolazit će nevolja za nevoljom. (Ez 7,25)

  1. Grješnik će tražiti Boga na samrti, ali Ga ne će naći

Sada grješnici od sebe odbacuju misao smrti, i tako traže mir iako ga nikada ne nalaze u grješnom življenju; ali kad se nađu u smrtnoj stisci, kad se nađu blizu svoje vječnosti, tad ne će moći izbjeći muke grižnje savjesti; tražit će mir, ali kakav mir može naći ona duša koja se nalazi u grijesima, koji ju kao zmije ljutice grizu? Kakav mir, kad pomisli da će za koji čas stupiti pred Isusa svog sudca, čiji je zakon i prijateljstvo sve do onog časa prezirao?

Vijest od smrti već primljena, misao da će se brzo morati rastaviti sa svim stvorenjima na ovom svijetu, nemiri u duši, izgubljeno vrijeme, nedostatak vremena, strogost božanskog Sudca, vječna nesreća koja čeka grješnike, sve ovo će prouzročiti strahoviti nemir, to će sve pomutiti grješnikovu pamet i povećati zdvajanje; i tako pun pomutnje i nepouzdanja umirući će prijeći u drugi život.

Abraham velikom zaslugom pouzda se u Boga protiv ljudskog uzdanja, vjerujući u božansko obećanje. „U nadi protiv svake nade povjerova“ (Rim, 4,18). A grješnici na svoju veliku štetu i krivo na vlastitu propast ufaju se ne samo protiv ufanja, nego i protiv vjere, dok preziru i prijetnje kojima Bog opominje grješnike. Boje se zle smrti, ali se ne boje zato što zlo žive. No tko im jamči da ne će naglom smrću umrijeti, od groma, kapi ili od zagušenja krvi? I sve kad bi na smrti i imali vremena da se obrate, tko im jamči da će se uistinu obratiti?

Sv. Augustin se kroz dvanaest godina borio da svlada zle navike; onda kako će to moći učiniti umirući koji je uvijek živio u zapletenosti svoje duše, u bolima, u nesvjestici i glavobolji, te u smrtnoj pomutnji kako se potpuno obratiti?

Kažem potpuno, jer onda ne će biti dovoljno jezikom reći i obećati. Ah, Bože, kakav će strah i pomutnja tada obuzeti onog tužnog i nevoljnog bolesnika koji je uvijek živio u nebrizi za svoju dušu, kad opazi da je opterećen grijesima, strahom suda, pakla i vječnosti! U kakvu će ga pomutnju strovaliti ove misli, kad mu glava iznemogne pamet se pomuti, te kad ga već smrtne boli spopadnu! Ispovjedit će se, obećat će, plakat će, tražit će milosrđe Boga, ali neće potpuno znati što radi; i u ovoj burnoj trzavici, grižnji savjesti, žalosti i strahu otići će na drugi svijet. Dobro reče jedan autor da su molitve, plač i obećanja umirućeg grješnika upravo kao plač i obećanja onog kojeg je neprijatelj uhvatio i nož mu pod grkljan stavio, da mu život uzme. Nesretan li je onaj koji u večer u krevet legne spavati u nemilosti Božjoj i odande prijeđe u vječnost!

Molitva: O rane Isusove, vi ste moje uzdanje. Ja bih već do sada izgubio svako ufanje u oproštenje mojih grijeha i moje vječno spasenje, da ne gledam sva djela milosrđa i milosti, rane kroz koje je Bog svu svoju krv prolio, da opere moju dušu od tolikih učinjenih grijeha. Klanjam vam se o svete rane, i u vas se uzdam.

Po tisuću puta mrzim i proklinjem one ništavne naslade kojima sam ožalostio mog Otkupitelja i tužno izgubio njegovu milost. Gledajući, dakle u vas, podižem moje pouzdanje, prema vama uzdižem moje želje. Dragi moj Isuse, ti si zaslužio da te svi ljudi ljube i da te svim svojim srcem ljube; a ja sam te toliko vrijeđao, mrzio sam tvoju ljubav, a ti si me nakon svega toga podnosio i tolikom Ijubaznošću mi oprostio.

Ah, moj Spasitelju, ne dopusti da te više vrijeđam i ne daj da se izgubim! Koliko bi morao trpjeti u paklu gledajući tvoju krv, i tolika milosrđa od tebe primljena! Ljubim te i zauvijek ću te ljubiti. Daruj mi svetu ustrajnost. Otrgni moje srce od svake ljubavi koja se tebi protivi i ulij u mene pravu želju i tvrdu odluku da od sad unaprijed samo tebe ljubim, moje najveće dobro. Marijo, Majko moja, privuci me k Bogu i daj da budem sav njegov, prije nego umrem.

Vigilare.info će Vam svaku nedjelju donositi po jedno razmatranje od crkvenog naučitelja svetoga Alfonza Liguorija koji je u 18. stoljeću napisao knjigu pod naslovom „Priprava za smrt, razmatranja o vječnim istinama“. Tekstove uzimamo od prijevoda fra Ambra Miletića iz 1906. godine, koji je 2007. godine izdao nakladnik „Sav Tvoj“, a Vigilare.info je napravio minimalnu redakciju.

Prvo razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Slika netom umrlog čovjeka

Drugo razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Tijelo u grobu

Treće razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Trudimo se spasiti dušu svoju

Četvrto razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Smrt nas lišava svega

Peto razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Slava i vlast na samrtnoj postelji

Šesto razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Požurite se predati Bogu

Sedmo razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Smrt brzo dođe?

Osmo razmatranje: Jeste li spremni za smrt? Upaljena svijeća na samrti

Deveto razmatranje: Jeste li spremni umrijeti? Presudan trenutak smrti, spas ili osuda

Deseto razmatranje: Svi moraju umrijeti

Jedanaesto razmatranje: Jeste li spremni umrijeti? Svakog trenutka približavamo se smrti

Dvanaesto razmatranje: Jeste li spremni umrijeti? Trebali bismo neprestano misliti na smrt

Trinaesto razmatranje: Jeste li spremni umrijeti? Trenutak je određen, ali nepoznat

Četrnaesto razmatranje: Jeste li spremni umrijeti? Uvijek moramo biti pripravni

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...